Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i one odnose najviše života, a kod žena vjerojatnost smrtnog ishoda nakon srčanog udara može biti i dvostruko veća nego kod muškaraca.
Prepoznajući rizike od srčanog udara u ženskoj populaciji, Grad Zagreb s u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju SRČANA provodi projekt ranog probira kardiovaskularnih bolesti kod asimptomatskih žena 45+ grada Zagreba „Žene i srce“, kojim se zahvaljujući visoko osjetljivom Troponinu I, kardio specifičnom biomarkeru u krvi, može otkriva povišeni rizik za razvoj kardiovaskularnog incidenta.
Sredstva za provedbu ovog iznimnog projekta u cijelosti su osigurana iz Proračuna Grada Zagreba.
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti građana o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, u zgradi Gradske uprave Grada Zagreba danas se održala konferencija za medije na kojoj su se predstaviti rezultati projekta „Žene i srce“ odnosno „Rani probir kardiovaskularnih bolesti kod žena 45+ grada Zagreba“, a kojeg provodi Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju SRČANA.
„S obzirom na to da se danas diljem svijeta obilježava Svjetski dan srca, današnji dan je dobra prilika da zastanemo u užurbanom načinu života i podsjetimo se koliko je važno vlastito zdravlje i zdravlje naših bližnjih. Ovim putem pozivam sve građane da redovito odlaze na preventivne preglede, uključujući i laboratorijsku analizu visoko osjetljivog Troponina I, i dugih čimbenika rizika“, kazala je dr. sc. Romana Galić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba. „Grad Zagreb kontinuirano provodi aktivnosti koje za cilj imaju promicanje zdravih stilova života te podižu svjesnost šire javnosti o kardiovaskularnim bolestima te će se večeras, povodom obilježavanja Svjetskog dana srca prigodno osvijetliti i Meštrovićev paviljon crvenom bojom“, u svom obraćanju istaknula je dr. sc. Romana Galić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba.
Prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, dr. med., ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju SRČANA istaknuo je da su podaci prvih 1.000 analiziranih asimptomatskih žena grada Zagreba 45+, pokazali da je u gotovo 10% osoba zabilježen povišeni kardiovaskularni rizik temeljem povišenog nalaza visoko osjetljivog Troponina I, a da su te osobe najčešće imale i dislipidemiju, povišeni nalaz indeksa ateroskleroze (visoko osjetljivi CRP) te češće i šećernu bolest. U čak polovice ukupnog broja žena u projektu prisutna je tjelesna neaktivnost, a četvrtina su bili pušači. Žene kod kojih je pronađen povišeni rizik upućene su na daljnju neinvazivnu i po potrebi invazivnu kardiološku obradu te ovisno o nalazima preporučeni su lijekovi, odnosno učinjena invazivna intervencija na krvnim žilama srca.
Prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano - žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknula je da su u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti i dalje prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2021. godine, prema preliminarnim podacima, umrlo 22 958 osoba, odnosno 36,6% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6% umrlih žena (13 126) te 31,6% umrlih muškaraca (9 832). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja koji iznosi 367,6/100.000. U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8). Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
