Općenito
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) osnovan je kako bi se njime odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. FSEU je nastao kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002.
FSEU se provodi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, Uredbom (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije, Uredbom (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja, zatim u skladu s općim odredbama koje se odnose na dijeljeno upravljanje prema Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te dokumentom Komisije
EU Solidarity Fund (EUSF) – clarification on implementation and auditing process.
U okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama zbog teških prirodnih katastrofa, a od 2020. godine i zbog zdravstvenih kriza. Od njegova osnutka 2002. sredstva iz tog fonda olakšala su saniranje posljedica u više od 90 slučajeva različitih elementarnih nepogoda, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad je iz FSEU-a mobilizirano više od 5,5 milijardi eura u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici. U okviru iznimnog odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 područje primjene FSEU-a prošireno je na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja, a najveći dopušteni iznos predujmova povećan je s 30 na 100 milijuna eura.
FSEU može pružiti financijsku pomoć ako ukupna izravna šteta uzrokovana katastrofom premašuje 3 milijarde eura (prema cijenama iz 2011.) ili više od 0,6 % bruto nacionalnog dohotka (BND) zemlje, koje god je niže.
FSEU osigurava sredstva samo za financiranje hitnih operacija koje poduzimaju javne vlasti radi ublažavanja šteta od kojih se nije bilo moguće osigurati. Sredstva FSEU namijenjena su hitnim mjerama sanacije, zbrinjavanju stanovništva, obnovi infrastrukture te javnih zgrada i ne mogu se koristiti za obnovu i izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada.
Fond solidarnosti nakon potresa u ožujku 2020. godine
Pomoć FSEU-a dobiva se u obliku bespovratnih sredstava i ograničena je na neosiguranu štetu i ne nadoknađuje privatne gubitke. Izdatci su prihvatljivi u razdoblju od početka katastrofe do 30. lipnja 2023. godine.
Razornim potresom koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju prouzročena je velika šteta na infrastrukturi i zgradama. Odmah nakon potresa krenulo se s prikupljanjem podataka radi procjene ukupne štete.
Vlada Republike Hrvatske, na temelju zaključka od 10. lipnja 2020. godine, poslala je Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje štete nastale razornim potresom zajedno sa Zahtjevom za isplatu predujma.
Europska je komisija 9. listopada 2020. predložila financijsku pomoć od 823 milijuna eura za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj, poplava u Poljskoj te zdravstvene krize prouzročene koronavirusom iz FSEU. Europski parlament i Vijeće odobrili su prijedlog Komisije za pomoć iz FSEU te je Republici Hrvatskoj odobreno 683,7 milijuna eura za pomoć u otklanjanju razornih posljedica potresa u Zagrebu i okolici. Prva isplata u iznosu od 88,9 milijuna eura već je izvršena u kolovozu 2020. u obliku predujma, dok je ostatak sredstava isplaćen u prosincu 2020.
Vlada Republike Hrvatske (VRH) na sjednici održanoj 12. studenoga 2020. donijela je Odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Narodne novine, 125/2020) te o imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnoga koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela.
Na sjednici održanoj 7. srpnja 2022. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o izmjenama Odluke o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela (Narodne novine, 79/22).
U skladu s Odlukama VRH Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine određuje se za Nacionalno koordinacijsko tijelo.
Kao tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa (TOPFD) prema dodijeljenim zaduženjima određeni su:
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
- Ministarstvo zdravstva
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
- Ministarstvo unutarnjih poslova
- Ministarstvo kulture i medija
- Grad Zagreb
- Zagrebačka županija
- Krapinsko-zagorska županija
- Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) određuje se za neovisno revizorsko tijelo.
Nacionalno koordinacijsko tijelo (NKT) donijelo je Odluku o donošenju Pravila za provedbu Fonda solidarnosti Europske unije (ZNP) kojima se definiraju pravila za provedbu FSEU-a, kao okvir postupanja za tijela koja imaju pravo i obvezu provedbe sredstava financijske pomoći FSEU-a u Republici Hrvatskoj, za prijavitelje na pozive kojima se dodjeljuju bespovratna financijska sredstva iz FSEU-a te za korisnike tih sredstava.
Prihvatljivima se smatraju sljedeće kategorije troškova:
- hitno vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energentskom sektoru, na području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
- pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja radi zbrinjavanja osnovnih potreba pogođenog stanovništva;
- hitno osiguravanje preventivne infrastrukture i neposredne mjere zaštite kulturnog nasljeđa;
- hitno čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja.
Razdoblje prihvatljivosti troškova jest od 22. ožujka 2020. do 30. lipnja 2023.
Troškovi moraju biti stvarni, odnosno potkrijepljeni računima ili drugim dokumentima.
Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru FSEU-a objavljeni su na mrežnim stranicama Grada Zagreba
https://www.zagreb.hr/pozivi/167019 te na mrežnim stranicama strukturnih fondova
https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/.
Pozivi se provode kao otvoreni postupak s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do iskorištenja financijske alokacije, odnosno do 30. studenog 2022., ovisno o tome što prije nastupi.
Dostava projektnog prijedloga dopuštena je najranije od dana objave Poziva.
Popis korisnika s kojima su potpisani Ugovori o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava zajedno s iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava (Registar ugovora) objavljen je na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr i www.zagreb.hr.
Postupak dodjele završio je sklapanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava.
Resorna ministarstva i provedbena tijela objavila su 21 poziv za obnovu infrastrukture na vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prometa, obrazovanja, zdravstva, za preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, troškove službi spašavanja i osiguranja privremenog smještaja te sprečavanja erozije tla, a sredstva pomoći koriste se za naknadnu javnih troškova na područjima Grada Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
U petak 9. lipnja 2023. godine iskorištena su sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU za zagrebački potres! Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura, 22 dana prije zadanog roka premašena je za 7 milijuna i iznosi 691 milijuna eura.
Za zagrebački potres ugovoreno je ukupno 595 projekta, vrijednosti 2,24 milijardi eura, od čega iz FSEU 988,7 milijuna eura, iz NPOO-a 926 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora. Ukupna vrijednost potraživanih troškova za zagrebački potres na dan 9. lipnja 2023. godine iznosi 690,8 milijuna eura (što čini 101 % alokacije za zagrebački potres), a isplaćeno je 489,7 milijuna eura (što čini 71,6 % alokacije za zagrebački potres).
