ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
“JAVNE POLITIKE U PREVENCIJI I SMANJENJU RIZIKA NASTANKA KRIZA I KATASTROFA”
Konferencija je održana u Skupštini Grada Zagreba, 27. studenog 2017. godine u organizaciji Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba. Okupila je veliki broj govornika i sudionika iz različitih dijelova Hrvatske od lokalne, preko regionalne do državne razine, predstavnike izvršne vlasti, akademske zajednice, zainteresirane javnosti i medija.
Konferenciju su otvorili uvodnim govorima g. Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske; dr. sc. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova; dr. sc. Andrija Mikulić, predsjednik gradske skupštine Grada Zagreba; g. Stjepan Huzjak, zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje i dr. sc. Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.
U uvodnim govorima i izlaganjima panelista istaknuto je kako krize i katastrofe u bilo kojem obliku predstavljaju stanja koja svaka zajednica želi izbjeći. Skoro redovito, u svim slučajevima, krize koje prerastaju u katastrofe osim žrtava i materijalnih šteta izazivaju i poremećaje u većini najvažnijih sektora od značaja za funkcioniranje svih razina države i društva, ali mogu implicirati i probleme izvan granica država. Učinkovite javne politike u prevenciji i smanjenju rizika od nastanka kriza i katastrofa stoga su najbolji način kako djelovati na umanjivanju i izbjegavanju svih poznatih opasnosti koje potencijalno dovode do neželjenih posljedica.
Prostor jugoistočne Europe obilježen je brojnim sigurnosnim, političkim, prirodnim, tehničko-tehnološkim rizicima s potencijalnim prekograničnim utjecajima koji mogu dovesti do kriza, velikih nesreća i katastrofa. Događaji iz recentne prošlosti poput velikih poplava, požara, snježnih padalina i ledenih kiša uz mogućnost nastanka potresa, kemijskih akcidenata, nesreća u prometnom segmentu sve do migrantske krize samo su neki od indikatora koje je u raspravama o sigurnosnim politikama potrebno razmatrati s posebnim fokusom.
Republika Hrvatska je 2017. godine donijela novu Strategiju nacionalne sigurnosti, a tijekom 2015. donesene su Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti, revidirana Nacionalna strategija sprečavanja i suzbijanja terorizma te Procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske. U navedenim dokumentima su prepoznati glavni rizici koji nam prijete kao državi i društvu.
Rasprava o javnim politikama u prevenciji i smanjenju rizika nastanka kriza i katastrofa predstavlja jedan od ključnih faktora za unapređenje navedenih, razmjenu iskustva i najboljih praksi kao i na ukazivanje područja koja je potrebno dodatno regulirati.
Ova konferencija je omogućila dijalog i razmjenu mišljenja između predstavnika politike, državnih institucija, jedinica lokalne i područne samouprave i znanstvene zajednice oko unapređenja javnih politika u prevenciji i smanjenju rizika nastanka kriza i katastrofa u Republici Hrvatskoj. Tijekom konferencije afirmativno su sagledani dosadašnji okvir djelovanja i smjernice za naredni period te koje su specifičnosti i raspoloživa rješenja u provedbi zacrtanih ciljeva. Ostvareni su i posebni ciljevi vezani uz: (1) Podizanje svijesti o značajnosti i važnosti javnih politika u prevenciji i smanjenju rizika nastanka kriza i katastrofa; (2) Razmjenu znanja, iskustva i najboljih praksi između praktičara predmetnog područja te zainteresirane javnosti; (3) Naglašavanje važnosti mjesta i uloge rizika nastanka kriza i katastrofa za svakodnevno funkcioniranje društva te njegovu budućnost.
Tematska područja izlaganja, rasprava i zaključaka bila su vezana uz područja javnih politika nacionalne sigurnosti, informatičke sigurnosti, obrazovanja i korištenja EU izvora financiranja. Republika Hrvatska je u Strategiji nacionalne sigurnosti prepoznala širok spektar potencijalnih rizika za funkcioniranje države i društva te odredila smjernice javnih politika svim najznačajnijim područjima interesa Republike Hrvatske. U drugoj polovici godine donesen je Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji ima za cilj operacionalizirati odredbe iz Strategije kao i uvezati sastavnice sustava u jedinstvenu cjelinu upravljanja i koordinacije o najvažnijim pitanjima sigurnosti uz naglasak na funkcionalnom povezivanju operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Informatička sigurnost zbog narastajućeg opsega informatizacije, pohrane sve većih količina podataka na različite servere i platforme, značajne međuovisnosti različitih sustava kao i potencijalnih napada, predstavlja neophodnost suvremenog društva. Republika Hrvatska nije izložena većim informatičkim napadima no to je samo trenutno stanje i potrebno je ubrzano nastaviti izgrađivati sigurnosnu arhitekturu i svjesnost o značenju prevencije i zaštite sustava o kojima ovisimo kao društvo i država.
Obrazovanje je jedna od ključnih komponenti uspješnog razvoja Republike Hrvatske koje treba pružiti proaktivni pristup savladavanju novih znanja i vještina, kao i osigurati izravnu povezanost s gospodarstvom. Bez kvalitetnog obrazovanja ne možemo očekivati akumuliranje potrebnog znanja i vještina, kao ni razvoj i oblikovanje javnih politika prevencije i smanjenja rizika nastanka kriza i katastrofa. Neupitna je važnost znanstvenih istraživanja i akademske zajednice, navedeni potencijal nije dovoljno iskorišten te je potrebno od svih sudionika tražiti više u smislu uključivanju relevantnih predstavnika znanstvene zajednice u svim ključnim područjima razvoja Republike Hrvatske.
Fondovi Europske unije predstavljaju izuzetno značajan mehanizam za razvoj, opremanje, osposobljavanje, izgradnju i unaprjeđenje postojećih i novih infrastrukturnih objekata, sustava, kapaciteta i sposobnosti. Republika Hrvatska na svim razinama treba povećati apsorpcijsku sposobnost povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, kao i otvoriti najširu raspravu o većim mogućnostima i koordinaciji na ovom pitanju.
Republika Hrvatska ima odgovarajući strateški okvir, kvalitetne zakone i pravilnike no najveći izazov jest upravljanje različitim javnim politikama koje se odnose na ovo područje. Poteškoće u upravljanju politikama odnose se na dva aspekta. Prvi se tiče formulacije javnih politika i davanja jasnog smjera upravljanja politikama, što uključuje pitanja strateškog planiranja, vertikalne i horizontalne koordinacije politika, upotrebe ekspertnih dokaza u stvaranju politika, uključivanja zainteresirane javnosti u stvaranje politike i konzistentno komuniciranje osnovnih ciljeva svih tih politika s građanima. Drugi aspekt odnosi se na djelotvornost implementacije politika prevencije i smanjenja rizika vezanih uz krize i katastrofe. To uključuje značajno dizanje kapaciteta praćenja (monitoringa) u provedbi tih politika i bolju koordinaciju resora koji sudjeluju u provedbi. Navedene izmjene odnose se prvenstveno na podizanje koherentnosti u međusektorskome djelovanju različitih aktera koji sudjeluju u definiranju i implementaciji spomenutih politika. Upravo u tom prostoru je moguće ostvariti najveći iskorak s čime su se složili svi sudionici okupljeni na konferenciji. Jasne i precizne javne politike predstavljaju osnovu budućeg uspješnog razvoja društva i cjelokupne Republike Hrvatske. Sinergijsko djelovanje, sveobuhvatno razmatranje i fleksibilnost u uključivanju svih zainteresiranih i potrebnih sudionika jest neminovnost. Nužno je potrebno je razvijanje kapaciteta za strateško i krizno upravljanje te uspostava mehanizama praćenja provedbe strateških i operativnih dokumenata. Republika Hrvatska mora bržim tempom nastaviti razvoj i implementaciju javnih politika iz kojih nitko ne bi trebao biti isključen, naprotiv treba involvirati veći broj dionika, sve u cilju dostizanja potrebne razine djelotvornosti u politikama prevencije i smanjenja rizika nastanka kriza i katastrofa koje će dati kvalitetan odgovor na aktualne ugroze ali i ugroze koje donosi razvoj modernog društva, što i očekuju svi građani Republike Hrvatske.
Predavači na konferenciji su bili:
1. prof. dr. sc. Zdravko Petak, redoviti profesor Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti
TEMA: Izazovi upravljanja javnim politikama
2. dr. sc. Mirko Bilandžić, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta
TEMA: Nove protuterorističke paradigme Europske unije
3. Ivan Pokaz, umirovljeni brigadni general
TEMA: Upravljanje krizama i uloga koordinacije za SUDOS
4. dr. sc. Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske
TEMA: Javne politike u području informatičke sigurnosti
5. Zvonimir Grubišić, pomoćnik ravnatelja Zavoda za sigurnost informacijskih sustava
TEMA: Postupanja u kibernetičkim krizama – zakonski okvir, trenutno stanje, budućnost
6. mr. sc. Vlado Pribolšan, savjetnik za informacijsku sigurnost, ured ravnatelja, CARNet/Nacionalni CERT
TEMA: Nacionalni CERT-legislativni okvir
7. dr. sc. Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba
TEMA: Hibridno ratovanje i zaštita kritičnih infrastruktura
8. dr. sc. Zvonko Orehovec, Veleučilište Velika Gorica
TEMA: Odgoj i obrazovanje u službi razvoja sigurnosne kulture
9. Damir Tomasović, načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima energetike, klimatskih promjena, zaštite okoliša te prometne infrastrukture i mobilnosti pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU
TEMA: Korištenje bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 za jačanje sustava upravljanja katastrofama
10. dr. sc. Filip Dragović, posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova, član Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske, regionalni savjetnik UNDP-a
TEMA: EU fondovi na području sigurnosti
11. Mirjana Zubak, Grad Zagreb, pročelnica Ureda za programe i projekte Europske unije
TEMA: Mogućnosti dobivanja bespovratnih EU sredstava u području civilne zaštite
12. Pave Medved, Braniteljska zadruga „Aktivan život“
TEMA: Smanjenje rizika od katastrofa
