6. sastanak Lokalne grupe dionika

Dana 28. kolovoza 2026. godine u Tribini Grada Zagreba održan je 6. sastanak Lokalne grupe dionika u sklopu europskog projekta CARES – Remote Healthcare for Silver Europe, koji Grad Zagreb provodi u okviru programa Interreg Europe 2021.–2027. s još sedam europskih projektnih partnera. Sastanak je bio usmjeren na rezultate dosadašnje provedbe projekta te mogućnosti daljnjeg razvoja i primjene telemedicine i digitalnih zdravstvenih rješenja u zdravstvenom i socijalnom sustavu.

Na sastanku je sudjelovalo više od pedesetak predstavnika zdravstvenih i socijalnih ustanova, stručnjaka, suradnika i članova Lokalne grupe dionika projekta CARES. Uz predstavnike zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb, sastanku su prisustvovali predstavnici domova za starije osobe, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ustanova socijalne skrbi, akademske zajednice i drugih relevantnih organizacija. Okupljanje velikog broja dionika iz zdravstvenog i socijalnog sustava dodatno je naglasilo važnost povezivanja u razvoju dostupnih i održivih digitalnih zdravstvenih usluga.

Uvodno obraćanje održala je dr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, koja je istaknula važnost dosadašnjih rezultata EU projekta CARES te razmjene iskustava i primjera dobre prakse među europskim partnerima. Kroz studijske posjete, radionice i druge projektne aktivnosti Grad Zagreb imao je priliku upoznati različite europske modele zdravstvene skrbi na daljinu, ali i predstaviti iskustva gradskih zdravstvenih ustanova u području telekardiologije, telepsihijatrije, telelogopedije, virtualne rehabilitacije i drugih suvremenih oblika skrbi.

Posebno je naglašena važnost prijenosa iskustava i znanja stečenih kroz EU projekt CARES u konkretnu zdravstvenu i socijalnu politiku Grada Zagreba. U tom kontekstu posebno je značajan Plan promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti u Gradu Zagrebu za razdoblje 2026.–2028. godine, u koji je telemedicina prvi put sustavno uključena kao prioritetno razvojno područje. Time je telemedicina uključena među prioritetna razvojna područja gradske zdravstvene politike, s ciljem povećanja dostupnosti i kontinuiteta skrbi, smanjenja nejednakosti u zdravlju, razvoja digitalno podržanih zdravstvenih usluga te boljeg povezivanja zdravstvenog i socijalnog sustava.

Voditeljica EU projekta CARES Martina Jelinić predstavila je ključne aktivnosti i rezultate ostvarene tijekom dosadašnje provedbe projekta, s posebnim osvrtom na međuregionalnu razmjenu iskustava i dobrih praksi. Istaknula je osam održanih studijskih posjeta partnerskim regijama, tematske radionice i sastanke Lokalne grupe dionika, kroz koje su predstavljeni različiti europski modeli telemedicine, telenjege, digitalnog praćenja pacijenata te povezivanja zdravstvene i socijalne skrbi. U tim su aktivnostima sudjelovali i predstavnici gradskih zdravstvenih ustanova, predstavljajući vlastite primjere dobre prakse iz područja telekardiologije, telelogopedije, virtualne plućne rehabilitacije, digitalnih zdravstvenih rješenja i telepsihijatrije.

Kao jedan od ključnih rezultata projekta CARES u Gradu Zagrebu, Martina Jelinić je istaknula izradu Plana promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti Grada Zagreba za razdoblje od 2026. do 2028. godine, u koji su uključeni telemedicina i drugi oblici pružanja zdravstvene skrbi na daljinu. Time su znanja, iskustva i dobre prakse stečene kroz projekt CARES preneseni u zdravstvenu politiku Grada Zagreba te stvorena osnova za daljnji razvoj i širu primjenu digitalnih zdravstvenih rješenja.

Plan promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti u Gradu Zagrebu za razdoblje 2026.–2028. godine, koji je Gradska skupština Grada Zagreba donijela 9. srpnja 2026. godine, predstavila je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice za zdravstvo. Plan predstavlja nastavak dugogodišnje politike Grada Zagreba u području promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti, a temelji se na analizi zdravstvenog stanja stanovništva i funkcioniranja sustava te iskustvima i doprinosu ključnih dionika. Grad Zagreb pritom kontinuirano povećava ulaganja u promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti – s 26,7 milijuna eura u 2021. na gotovo 40 milijuna eura u 2026. godini.

Posebnu novost Plana za razdoblje 2026.–2028. predstavlja digitalni iskorak kroz sustavno uključivanje telemedicine, telezdravstvene skrbi i e-zdravstva. Planom se predviđa daljnje širenje postojećih dobrih praksi poput telekardiologije, telepsihijatrije, telelogopedije, digitalnih asistenata za kardiovaskularno zdravlje, virtualne plućne rehabilitacije i online učionica, kao i razvoj novih pilot-projekata i telemedicinskih rješenja. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje preduvjeta za pružanje telemedicine u zdravstvenim ustanovama koje još nisu uključene u mrežu telemedicinskih centara te na povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava putem virtualne ambulante.

Plan je strukturiran kroz tri strateška stupa – promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti te zdravstvenu ekologiju – dok digitalizacija i telemedicina povezuju različita područja zdravstvene zaštite. Među strateškim iskoracima istaknuti su mentalno zdravlje, radiologija, specijalizacije, specijalistička zaštita, ginekologija i pedijatrija, uz razvoj telepsihijatrije, teleradiologije, udaljene dijagnostike i konzultacija te veću primjenu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u dijagnostici.

O razvoju telemedicine u Hrvatskoj izlaganje je održala Maja Dragosavac, voditeljica Službe za projekte, razvoj i zdravstvene tehnologije Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. U izlaganju je pojasnila razliku i međuodnos pojmova e-zdravstva, digitalnog zdravstva, zdravstvene skrbi na daljinu, telehealtha i telemedicine te istaknula da telemedicina podrazumijeva pružanje kliničke zdravstvene usluge uz korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Posebno su istaknuti dostupnost kliničke usluge, mogućnost pristupa usluzi na „kućnom pragu“, sigurnost podataka kroz zatvorenu mrežu te racionalnije korištenje zdravstvenih resursa. Predstavljeni su i različiti modeli pružanja telemedicinskih usluga te pozitivna zakonski i organizacijski okvir telemedicine u Hrvatskoj koji trenutačno čine 152 zdravstvene ustanove i 246 aktivnih telemedicinskih centara.

Doc. dr. sc. Marko Ćurković, dr. med., specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, održao je izlaganje na temu „Telepsihijatrija i osiguravanje dostupnosti skrbi za najranjivije – Virtualna ambulanta i povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava“. Telepsihijatrija se u Klinici za psihijatriju Vrapče počela sustavno razvijati tijekom pandemije COVID-19, kada je u studenome 2020. uspostavljen prvi i središnji telepsihijatrijski centar u Republici Hrvatskoj. Ono što je započelo kao nužna prilagodba izvanrednim okolnostima postupno je preraslo u sastavni i usustavljeni dio skrbi za psihičko zdravlje. Posebno je predstavljena Virtualna ambulanta, prvo cjelovito digitalno rješenje Klinike za pružanje telepsihijatrijske skrbi, razvijeno u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu kao nositeljem telemedicinske djelatnosti u Hrvatskoj. 
Kao primjer povezivanja zdravstvenog i socijalnog sustava predstavljen je integrirani model suradnje Klinike za psihijatriju Vrapče i Centra za autizam Zagreb, koji kombinira četiri razine skrbi: hitnu skrb, neposrednu psihijatrijsku skrb uživo, telepsihijatrijsku skrb te edukaciju i savjetovanje. Uz osobe s autizmom, telepsihijatrijska podrška primjenjuje se i za korisnike domova za starije osobe, gdje može smanjiti potrebu za putovanjima i bolničkim liječenjem, kao i za osobe s bolestima ovisnosti u terapijskim zajednicama, kojima omogućuje kontinuitet psihijatrijske skrbi izvan bolničkog okruženja.

Perspektivu socijalne skrbi predstavila je Iva Jelačić, mag. act. soc., ravnateljica Doma za starije osobe Peščenica, kroz izlaganje „Digitalna rješenja u zdravstvenoj skrbi za starije – doprinosi i izazovi“. Predstavila je iskustva Doma za starije osobe Peščenica, koji je zajedno s Domom za starije osobe Park tijekom 2025. godine postao partner u provedbi pilot-projekta Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i Grada Zagreba „Telepsihijatrija u domovima za starije osobe“. Cilj projekta je pružanje kontinuirane, dostupne, pravovremene i prilagodljive psihijatrijske podrške starijim osobama – korisnicima usluge smještaja – kroz integrirani model skrbi koji kombinira izravne i udaljene usluge, odnosno telepsihijatriju.
Kao ključne doprinose primjene telepsihijatrije ravnateljica Jelačić je istaknula veću dostupnost zdravstvene skrbi i brži pristup liječnicima specijalistima kada nije potrebna hitna ili neposredna skrb, uz smanjenje rizika povezanih s putovanjima i odlascima u zdravstvene ustanove. Povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava omogućuje bolje upravljanje kroničnim zdravstvenim stanjima korisnika, dok zdravstveni radnici u ustanovama mogu dobiti dostupnije savjetodavne intervencije, podršku u zbrinjavanju korisnika i upute liječnika specijalista za prilagodbu terapije. Korist se ostvaruje i za članove obitelji kroz brže dostupne informacije, dok se korisnicima omogućuje pregled u poznatom i ugodnom okruženju, čime se smanjuje stres te štede vrijeme i resursi.
Govoreći o izazovima primjene digitalnih rješenja u skrbi za starije osobe, ravnateljica Jelačić je posebno istaknula potrebu osiguravanja stabilne internetske veze u prostorima u kojima se provode telekonzultacije, sigurne platforme koja podržava enkripciju i zaštitu podataka te odgovarajuće, sada već zastarjele, tehničke opreme. Važan preduvjet je i dostatan broj osposobljenih zdravstvenih radnika, kako na strani telekonzultanata tako i u ustanovama koje traže uslugu, kao i njihova odgovarajuća educiranost za korištenje novih oblika skrbi. Pritom je naglasila kako moderna tehnologija i digitalizacija korisnicima domova nisu „bauk“, budući da su se s takvim oblicima komunikacije i skrbi već susreli tijekom pandemije COVID-19. Iskustva stečena u tom razdoblju olakšala su prihvaćanje novih tehnologija među korisnicima, njihovim obiteljima i zaposlenicima domova za starije osobe.

U završnom dijelu sastanka održana je rasprava o mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja telemedicine u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. Dosadašnja iskustva projekta CARES pokazala su važnost sigurne infrastrukture i zaštite osobnih i zdravstvenih podataka, osposobljenih zdravstvenih djelatnika i kontinuirane edukacije korisnika i stručnjaka, dostupnosti digitalnih usluga različitim skupinama korisnika te snažne povezanosti zdravstvenog i socijalnog sustava.

Šesti sastanak Lokalne grupe dionika projekta CARES dodatno je potvrdio važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih i socijalnih ustanova, stručnjaka i drugih relevantnih dionika u razvoju dostupnijeg, povezanijeg i učinkovitijeg sustava skrbi. Uključivanjem telemedicine u Plan promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti u Gradu Zagrebu za razdoblje 2026.–2028. iskustva i znanja stečena kroz projekt CARES prenesena su u konkretan okvir javne politike, s ciljem povećanja dostupnosti i kontinuiteta zdravstvene skrbi, smanjenja nejednakosti u zdravlju i boljeg povezivanja zdravstvenog i socijalnog sustava.