U kontekstu nastojanja Grada da poboljša stanje u zagrebačkom prometu, danas su svoj koncept Automatskog upravljanja prometom gradskim čelnicima predvođenim gradonačelnikom Milanom Bandićem predstavili predstavnici Siemensa Hrvatska. Prošli mjesec prezentaciju su održali predstavnici tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
Svjetska istraživanja pokazuju kako se već do 2010.očekuje da će zagušenost prometnica zapadnoeuropskih velegradova povećati za 188 % istaknuo je predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska Uwe Gregorius otvarajući prezentaciju.
Prema riječima gradonačelnika Milana Bandića, uvođenje sustava Automatskog upravljanja prometom planira se do 2011. ali, osim uvođenja Automatskog upravljanja prometom, Zagrebu su nužno potrebna dva nova mosta, sjeverna zaobilaznica i izdizanje željezničke pruge kako bi se prometna situacija mogla znatno poboljšati. Izrada tendera za ovaj značajan projekt vrijedan 350-400 milijuna kuna očekuje se do kraja ove godine.
Prijedlog Siemensovog inteligentnog upravljanja prometom polazi od pretpostavke da se održivi razvoj prometa temelji na tri stupa: mobilnost, sigurnosti i zaštiti okoliša, s naglaskom na ubrzanje javnoga gradskog prijevoza.
Sustav se sastoji od različitih detektora prometa postavljenih na gradskim prometnicama, semaforskog sustava, videonadzora, radarskih sustava za praćenje prometa, parkirnih sustava, sustava navođenja u garažama, dinamičkih informacijskih znakova za slučajeve radova ili opasnosti na cesti, te sustava za davanje prednosti vozilima javnoga gradskog prijevoza. Uz primjenu optičke komunikacijske mreže svi se podsustavi povezuju u centar automatskog upravljanja prometom, gdje se analizom prikupljenih podataka automatski optimizira prometna situacija u gradu, a podaci o zastojima, radovima na cesti, obilaznim smjerovima, popunjenosti garaža mogu se distribuirati preko interneta, mobitela ili putnih računala u vozilu.
Prema podacima iz drugih europskih gradova za koje je tvrtka Siemens izrađivala prometne projekte, primjena sustava utječe na ubrzanje prometa osobnih vozila u gradu za 5-7 %, ubrzanje javnog gradskog prometa za 25-30 %, te rezultira smanjenjem emisije štetnih plinova za 5-13 %.
