clanak False

Vikendom u sportske dvorane

08.03.2016.
Škola kao mjesto svakodnevnog boravka djece treba biti mjestom poticanja na zdrav životni stil, mjesto uključenosti djece u različite izvannastavne sportske aktivnosti te promoviranja vježbanja kao dijela djetetova života koji je jednako važan kao i akademska postignuća. Zbog poboljšanja standarda učenika osnovnih škola, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u rujnu 2007. godine započeo je s provedbom programa izvannastavnih sportskih aktivnosti pod nazivom „Vikendom u sportske dvorane“. Ovim programom Grad Zagreb nastoji kvalitetno organizirati slobodno vrijeme učenika u blizini doma, čime se potiče socijalna kohezija svih učenika u pojedinoj školi, izgradnja sportskog duha škole, a time i revitalizacija naselja i povećan osjećaj identiteta zajednice.
U program je uključeno 48 osnovnih škola Grada Zagreba i oko 10.000 učenika, a interes se kreće između 30 – 60 % učenika pojedine škole. Zaposleno je 48 stručnih voditelja, koji su po zvanju profesori kineziologije odnosno profesori fizičke kulture.
 
Škola u kojoj se program provodi preuzima ulogu onoga koji se snažno brine za djetetovu tjelesnu aktivnost i nadomješta nemogućnost obitelji za uključivanje djeteta u sportske i rekreativne aktivnosti, osobito onda kada obitelj nema financijskih mogućnosti za djetetovo bavljenje sportom ili ne shvaća njegovu važnost. Stoga su sportske aktivnosti u potpunosti besplatne za učenike, a održavaju se subotom i tijekom radnog tjedna u poslijepodnevnim satima i među - smjenama. Škole u programu „Vikendom u sportske dvorane“ podijeljene su u 6 punktova od kojih svaki broji 7 - 8 škola. Tijekom nastavne godine održavaju se brojna međurazredna i međuškolska natjecanja te sportski susreti koji su u potpunosti prilagođeni dobi i spolu učenika. Međurazredna i međuškolska natjecanja održavaju se gotovo svaki tjedan, dok se sportski susreti organiziraju svake posljednje subote u mjesecu. U provedbi sportskih susreta rezultat nije u prvom planu, već je naglasak na druženju i sudjelovanju. Time su smanjeni negativni doživljaji učenika zbog slabijih rezultata jer svi ne mogu biti pobjednici. Smisao i rad izvannastavnih aktivnosti nije samo u pružanju mogućnosti darovitima, već u poticajima omogućavanja i stvaranja uvjeta za uključivanje što većeg broja učenika u različite sportske aktivnosti u kojima će pronaći smisao i zadovoljstvo te shvatiti vlastite potrebe.
U današnje vrijeme mnoge dječje aktivnosti potiču na sjedalački način života – vrijeme provedeno na nastavi, pisanje domaćih zadaća, učenje, a posebno vrijeme provedeno ispred televizijskih ekrana i računala. Djeca su se nekada puno više kretala i na igralištima provodila tri do četiri sata dnevno. Današnja djeca kreću se u prosjeku jedan sat dnevno, što se odražava i na njihovo zdravlje i na motoriku. Budući da je razdoblje od 6. do 14. godine života vrijeme najintenzivnijeg djetetova razvoja, iznimno je važno stvaranje navike i prepoznavanja potrebe za fizičkom aktivnošću. Redovita sportska aktivnost, oblikovana i provođena u suglasju sa sposobnostima i potrebama pojedinca u svakoj životnoj dobi, iznimno pozitivno utječe na njegov biološki i psihosocijalni razvoj, a upravo je stvaranje navike cjeloživotnog tjelesnog vježbanja nezamjenjiv čimbenik psihofizičkog zdravlja nacije, povećanja individualne i društvene kvalitete života te bolje i duže radne sposobnosti, a samim time manje opterećenosti zdravstvenih ustanova i ušteda u zdravstvu.

POPIS OSNOVNIH ŠKOLA