Zelenim salonom dominira velika slika Branka Šenoe iz 1912. s prikazom stare katedrale s kulama i zidinama dok je još imala romaničku vizuru. U salonskome prostoru je Bukovčev portret zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. 

Djevojački salon je jedan od manjih. Iako se tada pripadnici plemstva nisu družili s običnim pučanima,  legenda kaže da je u ovaj salon izravno s promenade mogao ući običan puk te obožavatelji barunice Klotilde. 

U Baruničinu salonu dominiraju portreti dvaju posljednjih vlasnika palače: Ambroza Vranyczanyja – Dobrinovića koji ju je 1849. kupio svojoj kćeri Klotildu kao vjenčani dar kada se udavala za Ivana Burattija te portret barunice Klotilde Buratti, a rad su talijanskog majstora Astolfija iz 1913.  Na stropu je freska koja je osobito inspirativno djelovala na sve koji su u salonu ispijali popodnevni čaj. Iz salona se pruža jedinstven pogleda na Zagreb.

Slika: Branko Šenoa, 1912., Vedute Zagreba

Salon kornjačevine je mobilijarom najbogatiji i najljepši prostor u palači. Crveni segmenti na stolu i na dva ormarića su od australske kornjačevine s naknadno inkrustriranim mjedom. Vrlo vrijedna je i sjedeća garnitura s mozaikom od sedefa na svakome stolcu. U salonu kornjačevine je tepih na originalnoj svilenoj potki, a jedan njegov kvadratni metar sadržava 140.000 čvorova.

Crveni salon je zamišljen kao plesni te je nazidan posljednji kada je obitelj Vranyczany – Dobrinović već došla u posjed kuće. Ambroz Vranyczany – Dobrinović je angažirao bečkog arhitekta kako bi se salon izgradio po uzoru na salon ogledala. Barunica Klotilda Buratti je u njemu održavala velike krabuljne plesove, večeri i zabave. Crveni salon uglavnom služi za primanja.

Grad je, vjerojatno sugestijom struke, zadržao samo portrete vlasnika palače zbog prostornog ograničenja. Portreti zagrebačkih gradonačelnika iz vremena SFR Jugoslavije su premješteni i izloženi u Muzeju grada Zagreba. U hodniku palače Dverce su izvješeni portreti zagrebačkih gradonačelnika od vremena stjecanja hrvatske neovisnosti.

Grad je, vjerojatno sugestijom struke, zadržao samo portrete vlasnika palače zbog prostornog ograničenja. Portreti zagrebačkih gradonačelnika iz vremena SFR Jugoslavije su premješteni i izloženi u Muzeju grada Zagreba. U hodniku palače Dverce su izvješeni portreti zagrebačkih gradonačelnika od vremena stjecanja hrvatske neovisnosti.