Proglašenje Međunarodnog dana starijih osoba datira od 14. prosinca 1990. temeljem odluke i Rezolucije 45/106 Glavne Skupštine Ujedinjenih naroda, donesene 14. prosinca 1990. godine. Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada 2021. obilježava tema „Digitalna jednakost u svakoj životnoj dobi“
(Digital Equity for All Ages).
Tehnološki napredak koji karakteriziraju brze digitalne inovacije utječe na sve društvene sustave, način na koji živimo i radimo te međusobnu komunikaciju. Takve mogućnosti napretka nisu svima jednako dostupne. Izvješća upućuju da digitalnu nejednakost u većoj mjeri doživljaju žene i osobe starije dobi u odnosu na druge skupine u društvu. Pandemija COVID-19 potaknula je ubrzanu digitalizaciju i usmjerila pozornost na nejednakosti u korištenju digitalnih tehnologija. Brojni su izazovi za konkretno djelovanje i preporuke kako bi se digitalne tehnologije primjenjivale na najbolji način te umanjili njihovi rizici pri korištenju (na primjer kibernetički kriminal i dezinformacije).
„Ciljevi United Nations International Day of Older Persons" (UNIDOP) 2021. su:
- Posvetiti se digitalnoj dostupnosti, povezanosti, dizajniranju, pristupačnosti, izgradnji kapaciteta, infrastrukturi i inovacijama u područjima javnog i privatnog interesa.
- Osvijestiti važnost digitalne uključenosti starijih osoba, prevladavajući stereotipe, predrasude i diskriminaciju povezanu s digitalizacijom, a uzimajući u obzir sociokulturne norme i pravo na autonomiju.
- Staviti naglasak na politike za korištenje digitalnih tehnologija u svrhu potpunog postizanja ciljeva održivog razvoja.
- Istražiti ulogu politika i pravnih okvira za osiguravanje privatnosti i sigurnosti starijih osoba u digitalnom svijetu.
- Promicati međusektorski pristup ljudskim pravima usmjerenim na pojedinca za stvaranje društva za sve generacije, a pri tom respektirajući postojeće/nepostojeće pravne instrumente u području digitalizacije.
Digitalna tehnologija je nedvojbeno značajna za populaciju starije životne dobi u rasponu od uređaja za praćenje određenih pokazatelja zdravstvenog stanja, pomoćnih uređaja prilagođenih njihovoj funkcionalnoj sposobnosti (
Smart Housing for Elderly People) do digitalne komunikacije u nastojanjima za smanjenje usamljenosti starijih osoba.
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba 01. listopada 2021. godine organizirali su Svečanu 216. gerontološku tribinu u okviru koje se obilježio Međunarodni dan starijih osoba.
Hrvatska bilježi kontinuirano povećanje udjela osoba starijih od 65 godina, što pokazuju i podaci procjene stanovništva sredinom 2020. godine prema kojima u Hrvatskoj imamo 862.663 osoba starijih od 65 godina (21,3%), a Gradu Zagrebu 159.200 (19,7%).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 758.633 stanovnika starijih od 65 godina, odnosno 17,7% cjelokupne populacije.
Svečana 216. gerontološka tribina održala se u petak, 01. listopada u vremenu od 13,00 do 14,30 sati u Velikoj dvorani Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16. Tom prigodom prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju, svojim izlaganjem istaknuo je važnost korištenja modernih tehnologija tijekom pandemije COVID-19 u domovima za starije osobe i prezentirao aktivnosti Službe usmjerene promicanju i očuvanju zdravlja osoba starije životne dobi.
Dr. sc. Iza Kavedžija, antropologinja sa Sveučilišta u Cambridgeu, prikazala je svoj istraživački rad o karakteristikama dugovječnih osoba u Japanu, dok je Ana Puljak, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ predstavila rezultate projekta „Snažna patronažna“ – komunikacijski trening iz područja promicanja zdravlja i prevencije bolesti“.
Ispred Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo, prisutnima se prigodno obratila prim. dr. sc. Željka Josipović Jelić, dr. med., Zamjenica Pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo posebno istaknuvši kako su za uspješno starenje važne kognitivne funkcije, emocionalnost, psihomotorne sposobnosti, socijalni, ekonomski i kulturni čimbenici, odnosno zadovoljstvo životom koje se između ostalog postiže i podrškom okoline.
Ispred Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom prisutne je prigodno pozdravila i Pročelnica Ureda, dr. sc. Romana Galić.
Kao jedan od ishoda projekta i održivi rezultat uspješne suradnje istaknula se Deklaracija o suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatske udruge patronažnih sestara.
