Još jedna gradska adresa rođena 1925. potrajat će do naših dana i pridružiti se jubilarnim legendama.. To je najstarija i najuglednija cvjećarnica „Herzmansky“ kojoj je uoči božićnih blagdana 2010. u Muzeju grada Zagreba otvorena izložba pod naslovom „Moć cvijeća – Herzmansky Zagreb“. Cvjećarnu je na uglu Masarykove i Balkan prolaza otvorila Ella Kaiser Herzmanski, koja je cvjećarski zanat i umijeće izbrusila u Beču. Na istoj adresi taj kultni Salon cvijeća posluje do 1963., kad se nakratko seli preko puta u privatni stan u Masarykovoj 5. U vođenju obiteljskog obrta Elli Keiser Herzmanski pridružuje se njena kći Gabrijela Kaiser, koja je 1933. u zagrebačkoj Državnoj obrtnoj školi položila majstorski ispit. Godine 1971. unuka Elle Kaiser Herzmansky, Maja Štrban Knapić pod obiteljskim imenom salon otvara u Đorđićevoj 3b, gdje od 1997. posluje s kćerkom Martinom Knapić.
„Uvijek uspješna organizacija omogućavala je zadovoljavanje želja mnogobrojnih naručitelja“, podsjeća autorica izložbenog kataloga Maja Arčabić, te nastavlja: „Osim kao prigodan poklon ili znak pažnje, cvijeće je služilo i kao okvir svakodnevnog života u mnogim domovima, ali i institucijama. Tako su Ella Kaiser Herzmansky i njena kći Gabrijela često uređivale zagrebačke domove prigodom raznih proslava i svečanosti. Također njihovi su vjerni kupci bili glumci i ljubitelji kazališta. Običaj darivanja glumaca i glazbenika cvijećem od strane publike trajno ih je povezivalo s kazalištem i glazbenim ustanovama gdje su, u ime publike, dostavljale brojne bukete“. I sam izlog cvjećarne „Herzmansky“ bio je uvijek aktualna poruka Zagrepčanima. „Izlog salona u Masarykovoj bio je svakog dana drukčije uređen. Navečer, dok bi posjetitelji napuštali obližnje kino 'Balkan', Ella Kaiser Herzmansky uređivala je izlog. Novi buketi i aranžmani, raznovrsne boje i oblici iznova bi privlačili prolaznike“…
Maštovitost i inovativnost ove zagrebačke cvjećarnice prepoznate su kod kuće i u svijetu, odakle stižu prestižne nagrade i priznanja. A cvjećarke iz Masarykove sa svojim aranžmanima sudjeluju na mnogim izložbama i cvjetnim sajmovima, kao što svoj osebujni rukopis ostavljaju na državničkim i kraljevskim posjetima i audijencijama, od Titovih Brijuna, broda Galeb i beogradskiih rezidencija, pa do jugoslavenske, belgijske i britanske kraljevske krune. A kad „jedna kraljica prekrši protokol zbog buketa cvijeća, to je zlata vrijedan kompliment cvjećaru koji ga je izradio“, tim se riječima božićni broj ženske revije „Glorija“ referira na aktualnu izložbu u Muzeju grada Zagreba, nadovezujući se na posjet britanske kraljice Elizabete II, koja je 1972. posjetila Jugoslaviju.: „Cvjetni aranžman zagrebačke cvjećarne Herzmansky toliko se dopao kraljici da ga nije željela predati svojoj pratnji, kako nalaže protokol, već ga je nastavila držati u ruci. Nije se od njega odvajala ni za vrijeme intoniranja himni, što je izazvalo osmijeh njenom domaćinu Josipu Brozu“…
A da maštovitost i inovativnost cvjećarnje „Herzmansky“ i u doslovnom smislu nema granice, pokazuje se u još jednoj originalnoj ponudi. Salon nudi mogućnost dostave cvijeća po cijelom svijetu, budući da je vlasnica od 1927. članica i jedan od utemeljitelja Fleuropa-Inrerflora., međunarodnog udruženja za dostavi cvijeće zrakoplovom… Kako je riječ o prvoj i jedinoj zračnoj usluzi, i to ne samo u Zagrebu, nego i u državi i u ovom dijelu Europe, to je već atribut koji ne može mimoići ni novopokrenuti „Večernji vjesnik“, koji u u svojim prvim brojevima u lipnju mjesecu 1957. donosi reportažu o cvjećarnici iz najbližeg susjedstva u Masarykovoj, a koju ilustrira fotografijom Elle Kaiser Herzmansky. Naravno, s cvjetnim aranžmanom u ruci….
„Danas nasljeđe salona Herzmansky dokumentira kulturološke navike građanskog društva Zagreba 20. stoljeća i svjedoči o postojanosti aktivne obrtniče scene“, nastavlja u predgovoru izložbi Maja Arčabić, te zaključuje: „Istodobno, kad salon preuzima četvrta generacija cvjećara, do izražaja dolaze brojni izazovi i teškoće obrtničke profesije. Prezentacija nasljeđa povjerenog na čuvanje Muzeju grada Zagreba, upozorava na potrebu zaštite i očuvanja višedesetljetne tradicije cvjećarskog zanata obitelji Herzmansky, te skrbi o obrtništvu kao ishodištu urbanog identiteta Zagreba“…
